ПРОЈЕКТИ НА УНУТРАШЊИМ ВОДНИМ ПУТЕВИМА РЕПУБЛИКЕ СРБИЈЕ

ПРОЈЕКТИ НА УНУТРАШЊИМ ВОДНИМ ПУТЕВИМА РЕПУБЛИКЕ СРБИЈЕ

Projekat „Hidrotehnički i bagerski radovi na kritičnim sektorima na reci Dunav u Srbiji, između Bačke Palanke i Beograda“

REKA DUNAV

""  ""

Osnovne aktivnosti projekta obuhvataju izgradnju hidrotehničkih građevina i bagerovanje rečnog nanosa u skladu sa zahtevima zaštite životne sredine.

Projekat će doprineti unapređenju uslova i bezbednosti plovidbe, što je od velikog značaja za Republiku Srbiju, imajući u vidu da je u klasifikaciji glavnih transportnih koridora EU, srpski deo Dunava, deo Rajnsko-Dunavskog koridora i da se veći deo pretovara obavlja u lukama na deonici između Bačke Palanke i Beograda.

U Srbiji je 87% od ukupnog obima vodnog transporta, generisano na reci Dunav.

Radovi će se izvoditi na 6 sektora:

  • na sektoru Susek, km 1285,6-km 1281,4, bagerovanje rečnog nanosa;
  • na sektoru Futog, km 1266,2-km 1265, izgradnja ševrona i neukorenjenog napera;
  • na sektoru Arankina Ada, km 1247-km 1244,8, bagerovanje rečnog nanosa;
  • na sektoru Čortanovci, km 1248-km 1246 i km 1241,6-km 1235, izgradnja pragova u desnom rukavcu;
  • na sektoru Beška, km 1229,7-km 1227,9, bagerovanje rečnog nanosa i
  • na sektoru Preliv, km 1199-km 1197,7, izgradnja dva ševrona uzvodno od Belegiške ade.

30. avgusta 2018. godine otpočeli su radovi na izgradnji hidrotehničkih objekata  na kritičnom sektoru Futog. Završeno je 90% radova na izgradnji hidrotehničkih objekata na ovom sektoru.

U 2019. godini počeli su i radovi na uređenju drugog kritičnog sektora „Čortanovci”, a krajem juna pripremni radovi na trećem kritičnom sektoru „Preliv“. Vrednost projekta je 9,3 miliona evra.

Završetak projekta je planiran za novembar 2020. godine.

Projekat „Adaptacija brodske prevodnice u sastavu HE „Đerdap 1““

""  ""

Cilj projekta je da se adaptacijom brodske prevodnice, kao objekta bezbednosti plovidbe, poboljšaju tehnički uslovi plovidbe i bezbednost prevođenja brodova sa jednog nivoa na drugi.

Projektom će biti znatno povećana funkcionalnost brodske prevodnice u smislu skraćivanja potrebnog vremena za realizaciju operacije prevođenja brodova, što će imati pozitivne efekte na ukupnu plovidbu na Dunavu, kao i na razvoj industrije i ekonomije u regionu.

Projekat obuhvata zamenu elektrohidraulične i hidromehaničke opreme, rekonstrukciju kontrolnog tornja, kao i bagerovanje pristupnih plovnih puteva u okviru pretpristaništa ove prevodnice.

U okviru ovog projekta, sprovedene su sledeće aktivnosti:

  • Sporazum o dodeli bespovratnih sredstava iz Connecting Europe Facility (CEF) Fonda potpisan je 24. oktobra 2017. godine između MGSI i INEA.
  • Studija o proceni uticaja na životnu sredinu je usvojena u aprilu mesecu, a tehnička dokumentacija je usvojena u decembru 2017. godine. Tenderska dokumentacija za sprovođenje postupka izbora izvođača radova je pripremljena a u skladu sa PRAG procedurama, Prior Information Notice je objavljen 27.3.2018. godine. Prethodno obaveštenje za nadzor objavljeno je 9.6.2018. godine.
  • Nakon sprovedenih javnih nabavki  izabrani su izvođač radova i nadzor.

Obzirom da se projekat izvodi po Yellow FIDIC knjizi, izvođač radova priprema preostalu tehničku dokumentaciju, dok je početak izvođenja fizičkih radova planiran za februar 2020. godine.

Vrednost projekta je 28,5 miliona evra.

Projekat „Proširenje kapaciteta terminala za rasute i generalne terete luke Smederevo“

""

Cilj projekta je da se omogući privrednim subjektima koji se nalaze u zaleđu ove luke korišćenje njenih kapaciteta koji danas nisu na potrebnom nivou. Grad Smederevo se nalazi na evropskom TEN-T Koridoru „Rajna-Dunav” i u neposrednoj je blizini Koridora 10. Ovaj projekat podrazumeva izgradnju terminala za rasute i generalne terete Luke Smederevo, koji će omogućiti pretovar oko pet miliona tona raznih vrsta robe.

Realizacijom ovog projekta biće omogućeno pored povećanog pretovara razne vrste robe i izmeštanje „stare luke” iz centra Smedereva u industrijsku zonu, što će značajno doprineti poboljšanju zaštite životne sredine u Smederevu.

U cilju realizacije projekta usvojeni su: Uredba o utvrđivanju lučkog područja Luke Smederevo, Plan detaljne regulacije za Luku Smederevo, Zaključak Vlade kojim je Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture određeno za vršioca investitorskih prava u ovom projektu, Studija opravdanosti sa Idejnim projektom, Projekat za građevinsku dozvolu.

U toku je postupak izdavanja građevinske dozvole i izrade tenderskih dosijea za izbor izvođača radova i nadzora u skladu sa EIB Guidelines to Procurement i PRAG pravilima javnih nabavki. U julu 2019. godine sproveden je postupak javne nabavke za izbor stručnjaka koji će pomoći Stručnom timu MGSI za sprovođenje postupka za dodelu lučke koncesije, dok je postupak dodele lučke koncesije za izgradnju lučke suprastrukture i upravljanje lukom planiran za jun 2020. godine.

Početak radova planiran je za mart 2020. godine. Procenjena vrednost za izgradnju luke je 93 miliona evra, pri čemu je za izgradnju lučke infrastrukture 53 miliona evra. Iz Okvirnog zajma EIB-a će se finansirati 50% vrednosti radova na izgradnji lučke infrastrukture, dok će preostala sredstva biti obezbeđena u budžetu.

Projekat „Izgradnja nove luke u Beogradu“

Cilj projekta je da se izgradnjom nove luke u Beogradu u blizini Pupinovog mosta izgradi multimodalno čvorište koji će omogućiti povezivanje drumskog (E-70, E-75, regionalni put Beograd-Vršac i Beograd-Zrenjanin), železničkog (pruga Budimpešta-Beograd-Solun) i vazdušnog (Aerodrom „Nikola Tesla”) i vodnog transporta.

Realizacijom ovog projekta ostvariće se cilj definisan u Uredbi 1315/2013 o smernicama Zajednice za razvoj Transevropske transportne mreže, u kojoj je Luka Beograd definisana kao deo Core mreže rečnih luka i koja treba da doprinese saobraćajnoj povezanosti čitavog regiona. Projekat revitalizacije železničkog Koridora 10 u Srbiji, sa njegovim trasama 10b i 10c, kao i izgradnja železničke veze između Nove luke Beograd sa prugom Beograd-Pančevo, omogućiće povezanost Luke Beograd sa nekim od najznačajnijih TEN-T koridora kao što su Koridor Orijent/istok-Mediteran, Mediteranski koridor i Baltičko-jadranski koridor. Luka će se projektovati tako da obuhvati kontejnerski, ro-ro i naftni (uključujući manji LNG terminal), kao i terminal za rasute i generalne terete. U zaleđu Luke Beograd se planira izgradnja industrijskog parka.

U cilju realizacije projekta preduzete su sledeće radnje:

  1. Projekat je uvršten u Single Project Pipeline, kao projekat od izuzetnog strateškog značaja.
  2. U toku je izrada Prostornog plana područja posebne namene nove luke u Beogradu i Strateške procene uticaja Prostornog plana područja posebne namene nove luke u Beogradu na životnu sredinu.
  3. Podneta je i odobrena aplikacija za WBIF TA grant za pripremu tehničke dokumentacije (Prethodna studija opravdanosti sa Generalnim projektom).

Nakon izrade tehničke dokumentacije razmotriće se mogući izvori finansiranja izgradnje pristupne i lučke infrastrukture, dok će se lučka suprastruktura graditi kroz dodelu lučke koncesije.

Procenjena vrednost projekta je 180 miliona evra, od čega  je oko 90 miliona evra potrebno za lučku infrastrukturu.

Za izvođenje radova MGSI će podneti aplikaciju za odobravanje bespovratnih sredstava kroz WBIF investicioni grant (najviše 50% ukupno potrebnih sredstava), dok će preostali iznos biti obezbeđen kroz zajam međunarodnih finansijskih institucija.

Projekat  „Proširenje kapaciteta Luke Prahovo“

""

Cilj projekta je da se izgradnjom novih silosa za žito i uljarice, kao i dodatnih skladišnih prostora i prateće lučke infrastrukture (železničkog industrijskog koloseka radi povezivanja Luke sa nacionalnom železničkom mrežom u dužini od 2,5 km, kao i još jednog vertikalnog keja, uključujući i manji kontejnerski terminal) omogući veća iskorišćenost povoljnog geo-saobraćajnog položaja Luke Bogojevo u odnosu na regione Bačke, ali i istočne Hrvatske.

U pitanju je luka koja je dominantno vezana za pretovar poljoprivrednih proizvoda, i to žitarica i veštačkog đubriva, a u proteklih pet godina promet roba koji se pretovari u Luci Dunav Bogojevo je između 200.000 t i 300.000 t razne robe na godišnjem nivou. Izgradnjom dodatnih kapaciteta, kao i proširivanjem vrsta lučkih usluga koje ova luka nudi, očekivani nivo povećanja obima pretovara se procenjuje na preko 600.000 tona čime će ova luka ispuniti uslove za uključivanje u Core TEN-T mrežu rečnih luka. 

Procenjena vrednost radova na izgradnji lučke infrastrukture procenjena je na 20 miliona evra, dok je ukupna vrednost projekta procenjena na 48 miliona evra.

Projekat „Proširenje kapaciteta Luke Bogojevo“

""

Cilj projekta je da se izgradnjom novih silosa za žito i uljarice, kao i dodatnih skladišnih prostora i prateće lučke infrastrukture (železničkog industrijskog koloseka radi povezivanja Luke sa nacionalnom železničkom mrežom u dužini od 2,5 km, kao i još jednog vertikalnog keja, uključujući i manji kontejnerski terminal) omogući veća iskorišćenost povoljnog geo-saobraćajnog položaja Luke Bogojevo u odnosu na regione Bačke, ali i istočne Hrvatske.

Ova luka je dominantno vezana za pretovar poljoprivrednih proizvoda, i to žitarica i veštačkog đubriva, a u proteklih pet godina promet roba koji se pretovari u Luci Dunav Bogojevo je između 200.000 t i 300.000 t razne robe na godišnjem nivou. Izgradnjom dodatnih kapaciteta, kao i proširivanjem vrsta lučkih usluga koje ova luka nudi, očekivani nivo povećanja obima pretovara se procenjuje na preko 600.000 tona čime će ova luka ispuniti uslove za uključivanje u Core TEN-T mrežu rečnih luka.

Procenjena vrednost radova na izgradnji lučke infrastrukture procenjena je na 20 miliona evra, dok je ukupna vrednost projekta procenjena na 48 miliona evra.

Projekat „Adaptacija brodske prevodnice u sastavu HEPS „Đerdap 2””

""

Brodska prevodnica u sastavu HE „Đerdap II“  nalazi se na rkm 863 zajedničkog srpsko-rumunskog dela reke Dunav i deo je Trans-evropskog transportnog koridora „Rajna-Dunav“. Ova prevodnice izgrađena je 1994. godine, a radni vek opreme i drugih komponenata njene infrastrukture je istekao.

Trenutne operacije prevođenja plovila karakteriše nepouzdanost infrastrukturnih komponenti prevodnice, ugrožena bezbednost plovidbe i povećani troškovi održavanja. Kao posledica toga, povećava se učestalost situacija u kojima je onemogućeno sprovođenje operacija prevođenja, a prosečno vreme čekanja za plovila je duže, što utiče na predvidljivost uslova saobraćaja.

Projekat adaptacije u sastavu HE „Đerdap II“  obuhvata izvođenje radova na adaptaciji postojećih građevinskih objekata, kao i zamenu hidromehaničke, elektrohidrauličke i elektromehaničke opreme. Implementacijom tako integrisanih aktivnosti ukupni radni vek brodska prevodnice i njenih funkcionalnih performansi bili bi poboljšani i osigurani tokom narednih 20 godina, što će doprineti obezbeđivanju dobrih uslova za plovidbu na celom toku Dunava.

Projekat „Hidrotehnički i bagerski radovi na uređenju kritičnih sektora na Savi“

REKA SAVA

""

Definisano je ukupno 5 kritičnih sektora koji ne ispunjavaju zahtevane uslove za plovidbu i direktno utiču na transprotno planiranje i potpuno uključivanje ove reke u održive logističke lance. Obim transporta je ograničen, posebno u periodima malih voda.

U toku 2017. godine, izvedeni su radovi na uređenju prvog kritičnog sektora „Kamičak“ na reci Savi od km 87 do km 83. Radovi obuhvataju bagerovanje rečnog nanosa u cilju obezbeđivanja propisanih gabarita plovnog puta. Bagerovanje rečnog nanosa finansirano je iz redovnih budžetskih sredstava MGSI-Direkcije za vodne puteve. Za uređenje kritičnog sektora „Šabac” izrađen je Projekat bagerovanja rečnog nanosa u okviru redovnog održavanja plovnog puta na reci Savi od km 100.500 do km 99.100, kako bi se bagerskom intervencijom dostigli optimalni gabariti plovnog puta u smislu zahtevanih plovidbenih dubina i širina. Bagerovanje sektora „Šabac” otpočelo je u avgustu 2018. godine. Nakon prekida tokom zimskog perioda, radovi su nastavljeni polovinom juna. Nakon završetka  započete deonice, radovi će se nastaviti na deonici neposredno uzvodno od ove. Nakon donošenja novog Pravilnika o vađenju rečnog nanosa, odrediće se koja će se kritična deonica raditi u narednoj građevinskoj sezoni.

Navedeni radovi finansiraju se  iz sopstvenih sredstava MGSI. Radovi na kritičnom sektoru Sremska Mitrovica biće izvedeni u okviru projekta „Proširenje kapaciteta luke Sremska Mitrovica“ koji Svetska banka razmatra za finansiranje u okviru projekta „Integrisani razvoj koridora Drina-Sava“. Izradu tehničke dokumentacije za ovaj projekat, finansiraće Agencija za upravljanje lukama. MGSI je finansiralo izradu projektnog zadatka za hidrotehničke i bagerske radove na uređenju kritičnog sektora „Ušće Drine i Save“. Ovaj kritični sektor zahteva izgradnju hidrotehničkih objekata i bagerovanje. Početak rada na izradi tehničke dokumentacije (Prethodna studija opravdanosti sa Generalnim projektom, Studije opravdanosti sa Idejnim projektom i Projektom za građevinsku dozvolu, kao i tenderska dokumentacija) planirana je za septembar 2019. godine i finansiraće se iz sredstava ERI TA. Za izvođenje radova na ovom kritičnom sektoru, sredstva su obezbeđena iz EIB-ovog Okvirnog zajma za razvoj rečne transportne infrastrukture (50%), dok će se za preostalih 50% aplicirati za WBIF sredstva.

Procenjena vrednost svih pet kritičnih sektora na Savi je 9 miliona evra.

Projekat je ocenjen kao strateški relevantan sa visokom ocenom i uvršten u Single Project Pipeline.

Projekat „Proširenje kapaciteta luke Sremska Mitrovica“

""

Cilj projekta je da se izgradnjom Terminala za pretovar poljoprivrednih proizvoda, naftnog terminala, kao i proširenjem operativne obale u cilju omogućavanja pretovara kontejnera sa/na brod sa postojećeg kontejnerskog terminala, omogući veća iskorišćenost Luke Sremska Mitrovica  od strane kompanija koje posluju u zaleđu ove luke, i to u sremskom i mačvanskom upravnom okrugu.

U luci se trenutno vrši pretovar rasutih tereta i to dominantno šljunka i peska, kao i kontejnera ali samo drum-železnica.

Procenjena vrednost radova na izgradnji lučke infrastrukture procenjena je na 27 miliona evra, dok je ukupna vrednost projekta procenjena na 50 miliona evra.

Period realizacije navedenih projekata na Savi je od 2017. do 2024. godine.

REKA TISA

""

Kritični sektori na reci Tisi odnose se na oštre krivine i dimenzije brodske prevodnice na brani u Novom Bečeju koju bi, da bi bila usklađena sa zahtevima kategorije IV vodnog puta, trebalo produžiti. U skladu sa Okvirnim sporazumom između Vlade Republike Srbije i Vlade Mađarske o ekonomskoj i tehničkoj saradnji u oblasti infrastrukturnih projekta, Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture pripremilo je predlog projektaUnapređenje uslova za prevođenje brodova u okviru brane na Tisi koji ima za cilj podizanje kapaciteta za prevođenje brodova u okviru brane na Tisi, kako bi se omogućilo istovremeno prevođenje više od jednog plovila.

Na zajedničkoj sednici vlada Republike Srbije i Mađarske koja je održana u aprilu 2019. godine u Subotici potpisan je Memorandum o razumevanju između Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Republike Srbije i Ministarstva inovacija i tehnologije Mađarske o unapređenju rada brodske prevodnice na srpskom delu reke Tise. Cilj projekta je podizanje kapaciteta za prevođenje brodova u okviru brane na Tisi, kako bi se omogućilo istovremeno prevođenje više od jednog plovila.

Trenutne dimenzije prevodnice omogućavaju da se istovremeno prevodi isključivo jedno plovilo maksimalne dužine 85 metara i širine 12 metara, što prouzrokuje ogromne gubitke vremena i novca za brodare.

Naime, za sprovođenje operacije prevođenja jednog sastava koji se sastoji od potiskivača i dve ili četiri potisnice u sastavu (uobičajni sastavi u plovidbi na kategoriji vodnog puta IV kojoj pripada Tisa), potrebno je najmanje 5 do 6 sati što predstavlja značajan gubitak vremena. Takođe, ovakvo ograničenje u kapacitetu prevodnice prouzrokuje značajne finansijske gubitke za brodare, obzirom da sam proces prevođenja podrazumeva stalno angažovanje potiskivača koji mora da manipuliše potisnica u sastavu.

Sve prethodno navedeno značajno utiče da brodari i agenti (špediteri) ne uključuju u značajnijoj meri Tisu u planove za prevoz većih količina roba.

Rekonstrukcijom postojeće prevodnice u cilju njenog produženja na 160 metara u dužinu i 24 metara u širinu ili izgradnjom nove prevodnice datih dimenzija na drugoj strani brane, omogućilo bi se istovremeno prevođenje jednog sastava uobičajnog za kategoriju vodnog puta IV kojoj pripada Tisa, a time i veće korišćenje Tise za prevoz velikih količina roba između Srbije i Mađarske.